Sarajevo, 19.03.2024. - Danas je u Sarajevu održan osmi Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2024 u organizaciji Univerziteta u Sarajevu - Ekonomskog fakulteta. Tema foruma „SDGs, EU, WB Reformska agenda 2030 – od konfrontacije do kooperacije“ je predstavljena kroz dva panela „Ekonomija“ i „Zelena tranzicija“, a glavni govornik je bio stalni predstavnik BiH pri UN-u prof. dr. Zlatko Lagumdžija. Govornici Foruma su bili istaknuti stručnjaci i profesionalci iz javnog i privatnog sektora, te predstavnici bh. vlasti.
U uvodnom obraćanju dekanesa Ekonomskog fakulteta prof. dr. Meliha Bašić je istakla: „Ovaj put govorimo o zelenoj ekonomiji, zelenoj tranziciji, održivom razvoju koji su imperativ za budući razvoj na globalnom nivou. Zelena ekonomija podrazumijeva veliki izazov, ali i veliku priliku za reformu. Stvaranje takve ekonomije predstavlja put za ekonomsku održivost. Važnu ulogu ima akademska zajednica koja svojim znanjem i obrazovanjem novih generacija doprinosi ostvarivanju ciljeva zelene ekonomije.
„Ekonomsku diplomatiju smo stavili u fokus rada naše administracije i kontinuirano radimo sa svim našim DKP-ima kako bi u svijetu promovisali prilike za ulaganje u BiH, potakli izvoz roba i usluga iz naše države i privukli turiste u našu prelijepu zemlju. Kao ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, želim istaći ključni značaj integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Ovaj proces ne samo što pruža ekonomske i trgovinske benefite, osigurava stabilnost i vladavinu prava, što su temeljne vrijednosti za održivi razvoj. Ulazak naše zemlje u EU otvara nove mogućnosti za investicije, poslovne projekte i transfer tehnologija, što direktno doprinosi ekonomskom rastu i poboljšanju životnog standarda svih građana Bosne i Hercegovine“, izjavio je u uvodnom obraćanju ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je ovom prilikom naglasila: „Održivost postaje neophodna komponenata za osiguranje da naš grad postane prosperitetan, živahan i prijateljski raspoložen prema okolišu. U kontektu zelene tranzicije Sarajevo se suočava sa potrebom za modernizacijom infrastrukture, promocijom obnovljivih izvora energije i unapređenje energetske efikasnosti. Ovo nije pitanje samo ekonomskog napretka već način da se zaštite naše okruženje i osigura održivost za buduće generacije. Zbog toga je tema ovogodišnjeg Foruma aktuelnija nego ikada.“
Glavni govornik Foruma dr. Zlatko Lagumdžija je u svom obraćanju istakao fokus ovog Foruma na aktivnostima koje su u septembru 2023. godine pokrenute u Ujedinjenim nacijama, gdje je formirana grupa zemalja prijatelja samoodrživih razvojnih ciljeva Europske Unije i Zapadnog Balkana posvećena Agendi 2030. Akcenat je stavljen na dvije od pet odabranih oblasti u ovom projektu - ekonomska integracija i zelena transformacija, a cilj ovog projekta je da se u svakoj od pet oblasti vidi brzi napredak.
„Ovaj projekat promoviše ideju da se krene u faznu integraciju po pojedinim segmentima, kao što je kreiranje ekonomskog zajedničkog prostora i njegovo integriranje regiona u čitavom ekonomskom prostoru EU, da EU i zemlje zapadnog Balkana imaju zajedničku integriranu zelenu transformaciju, oblast digitalne transformacije, umjetne inteligencije, obrazovanje i u konačnici kreiranje Evropske zdravstvene unije. Veća saradnja u svijetu je neophodna za rast i razvoj, te bolju ekonomiju“, istakao je Zlatko Lagumdžija.
Ambasador Lagumdžija se osvrnuo na i na trenutnu situaciju u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja u BiH i svijetu, gdje je istakao da je 15% ciljeva održivog razvoja na pola puta da se ispune, u 48% ciljeva napredak je vrlo spor, a u 37% je evidentno stagniranje. BiH u ispnjavanju SDG na globalnom nivou bolje stoji nego po GDP-u per capita. Negativni rezultati u ispunjavanju ciljeva na globalnom niovu evidenti su u oblasti inkluzivne ekonomije, smanjivanja nejednakosti, klimatskih akcija, iskorjenjivanja siromaštva, čiste vode i kvalitete obrazovanja.
Fokus prvog panela bile su aktuelne teme iz finansijskog sektora i izazovi u procesu pregovora pristupanju BiH Europskoj Uniiji. O prilikama koje naša zemlja može iskoristiti u ovom procesu govorili su Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH, Aurelie Valtat, Rukovoditeljica Europskih integracija, politika, pressa i odjela za informisanje pri pri Uredu specijalnog predstavnika EU, Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bakarstvo Federacije BiH, i Hatidža Jahić, savjetnica za ekonomska pitanja predsjedavajućeg Predjedništva BiH NJ. E. Denisa Bećirovića. Moderator prve sesije je Mirza Kršo, profesor na Univerzitetu u Sarajevu - Ekonomskom fakultetu.
Kako je istaknuto na ovom panelu kreditna sposobnost BiH je unapređena prema posljednjim izvještajima relevantnih kreditnih institucija, a currency board je stabilan u svim kvanititativnim pokazateljima koje prati Centralna banka BiH. Također, bankarski sektor u BiH je stabilan, a bh. regulativa je u potpunosti usklađena sa direktivama EU, što je posebno važno u kriznim vremenima. Također, od izuzetne važnosti je da se BiH uključi u SEPA (engl. Single Euro Payments Area) bankarske prenose kako bi usluge platnog prometa, i razmjene novca između BiH i zemalja EU bile brže i jeftinije. Tehnički, sistem je spreman ali potrebna je odgovarajuća pravna regulativa.
O energetskoj i zelenoj tranziciji, te mobiliziranju zelenog finansiranja u svrhu obnove i ubrzanja napretka realizacije ciljeva održivog razvoja govorili su Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u Bosni i Hercegovini, Edin Dilberović, sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH, Sanel Buljubašić, v.d. Generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, i Mirza Kušljugić, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Moderatorica sesije bila je Amina Mahmutović, predsjednica Uprave za UniCredit Bank.
Osvrt na diskusiju u drugom panelu dala je gospođa Macdonald: „Današnji Ekonomski forum je vrlo važan za rasvjetljavanje pitanja koja pogađaju obične ljude u Bosni i Hercegovini, a koja se odnose na probleme okoliša, energetske krize, klimatske promjene i sl. Ovaj panel bio je fokusiran na to šta svi mi zajedno u BiH možemo učiniti da ova zemlja krene naprijed. U vrlo kratkom roku, u BiH će morati doći pozitivnih promjena u smislu dekarbonizacije, što zahtjeva udruživanje vlada, privatnog sektora i običnih građana, te zajedničko pronalaženje načina za promjene. U suprotnom doći će do vrlo negativnih posljedica za bh. privredu i obične građane, koje će se ogledati u rastu cijena roba široke potrošnje, cijene električne energije, a doći će i do velikih poteškoća sa izvozom“.
Ekonomski forum BiH 2024 je organiziran u saradnji sa Ekonomskim institutom Sarajevo, Fondacijom Društva zajedničkih vrijednosti, Nizami Ganjavi međunarodnim centrom (NGIC), Mrežom rješenja za održivi razvoj Zapadnog Balkana (WB SDSN) i Bošnjačkim institutom - Fondacijom Adil Zulfikarpašić.
Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet