Historijat

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu (EFSA) je najstarija i najveća visokoobrazovna institucija iz oblasti ekonomije i menadžmenta u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1952. kao dio Univerziteta u Sarajevu. EFSA je danas jedini ekonomski fakultet u BiH koji posjeduje dvije najprestižnije međunarodne akreditacije.

OSNIVANJE - 1952

Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu osnovan je Uredbom o osnivanju Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koju je Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine donijela 31.7.1952. godine. Nakon što su završene sve administrativne pripreme, održano je prvo predavanje 14.10.1952. u zgradi Pravosudne palate (sadašnji Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu). U vrijeme osnivanja EFSA, u bivšoj Republici Jugoslaviji postojala su samo četiri ekonomska fakultet, a svega oko 100 diplomiranih ekonomista u Bosni i Hercegovini. U prvu generaciju je upisano 111 redovnih i 113 studenata uz rad (vanredni).

Za prvo desetljeće rada EFSA karakteristično je da se broj upisanih studenata kretao u okviru postojećih kadrovskih i materijalnih mogućnosti Fakulteta. Broj upisanih je u prosjeku iznosio 800 na sve četiri godine studija. Aktivnosti Fakulteta u ovom periodu bile su koncentrisane na razvoj kadrovske baze, dok su materijalni uslovi bili decidno određeni postojećim budžetskim finansiranjem.

 

ŠEZDESETE

Drugi period u razvoju EFSA karakteriše uvođenje prvog postdiplomskog i specijalističkog studija, umjerenog rasta novoupisanih studenata, poboljšanje prostornih kapaciteta (EFSA seli u zgradu u kojoj se nalazi danas na adresi Trg oslobođenja – Alija Izetbegović 1). U ovom periodu EFSA osniva Institut kao svoju organizacionu jedinicu. U šezdesetim godinama EFSA osniva četiri centra za obrazovanje studenata uz rad u Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i Zenici.

SEDAMDESETE

Početak sedamdesetih godina obilježila je reforma visokog obrazovanja, te dolazi do ekspanzije broja novoupisanih studenata EFSA. Zabilježen je broj od 4100 prvi put upisanih u jednoj školskoj godini, a broj ukupno upisanih studenata 7000. Ranije osnovane centre za obrazovanje u drugim gradovima (ugašeni 1964. radi nedostatka kadrovskih i drugih resursa), EFSA ponovo pokreće ali u formalno adekvatnijim organizacionim oblicima – odjeljenjima. Ova odjeljenja predstavljaju korijene i začetak djelovanja današnjih ekonomskih fakulteta u ovim gradovima.

U ovom periodu se osnivaju novi smjerovi na postdiplomskom studiju, kao i različiti oblici programa cjeloživotnog učenja. Ekonomski institut se 1974. izdvaja i osamostaljuje. Stvaraju se procesi intenzivne međunarodne razmjene i saradnje.

OSAMDESETE

Posljednju fazu u predratnom razvoju EFSA obilježila je snažna aktivnost na jačanju pretpostavki za prilagođavanje sve jasnije profiliranim zahtjevima okruženja i tržišta. S ciljem kreiranja studija prilagođenog diferenciranim potrebama ekonomije i društva, 1985. godine dolazi do pripajanja Više ekomsko-komercijalne škole Ekonomskom fakultetu. Na taj način je omogućeno „stepenovano“ studiranje.

Važan strateški korak ka širenju i razvoju istraživačkih aktivnosti EFSA bio je osnivanje vlastitog Instituta 1984. Osnovni zadatak Instituta je bio da objedini i institucionalizira raznovsrne istraživačke aktivnosti nastavnog osoblja. Intenzivne ekonomske reforme 80-ih sve više su približavale privredni sistem bivše Jugoslavije tržišnoj ekonomiji, što je zahtijevalo nova znanja i sposobnosti od ekonomista. Drugi značajan korak u organizacionom prilagođavanju novonastalim uslovima EFSA pravi osnivanjem Poslovne škole 1988.

DEVEDESETE

EFSA je, od osnivanja, najteže uslove za rad imao u periodu 1992.-1995., zbog teških ratnih dešavanja. Ipak, radne aktivnosti nisu prekinute ni jedan jedini dan tokom ovog perioda, a brojni nastavnici, saradnici i studenti su svakodnevno, pod stalnim strahom od granatiranja, profesionalno obavljali svoje akademske dužnost. U periodu '92.-'95. diplomiralo je 278 a magistriralo 10 studenata, odbranjen 1 specijalistički rad i 4 doktorske disertacije. Ukupno upisanih je bilo 7338.

U avgustu 1994. Nastavno-naučno vijeće usvojilo je novi Nastavni plan postdiplomskog studija iz Poslovne ekonomije sa smjerovima: Finansijski menadžment i Marketing Menadžment.

EFSA su u ovom periodu posjećivali brojni gosti, novinari i druge značajne osobe. Među njima se izdvajaju posjete SAD ambasadora Viktora Jakoviča (2.3.1995.), članova Predsjedništva BiH i drugih visokih zvaničnika. Uprkos slaboj komunikaciji sa okruženjem izvan Sarajeva i lošim uslovi rada, naučnoistraživački i konsultantski rad su bili primjereno zastupljeni. Izdavačka djelatnost EFSA je objavila niz knjiga, publikacija, priručnika i pomagala potrebnih za nastavni proces. Objavljeno je 7 knjiga: dr. Fahrudin Šebić: Politička ekonomija; dr. Nijaz Mesihović: Sociologija; dr. Boris Tihi (koautor i redaktor): Upravljanje malim biznisom; dr. Blagota Lučić: Matematika; dr. Milenko Dostić: Kako osnovati i voditi privatno preduzeće; dr. Zlatko Lagumdžija: Kompjuteri i njihova primjena; dr. Nikola Grabovac: Ekonomika trgovinskih poduzeća.

Tokom ratnog perioda aktivno su djelovale organizacione jedinice EFSA: Poslovna škola i Institut, organizujući edukativne programe, te istraživačke i konsultativne radove za brojne kompanije.

Početak potpuno novog vida savremene edukacije u menadžmentu i upotrebi informacionih tehnologija na EFSA dešava se u septembru 1995. otvaranjem Centra za menadžment i informacione tehnologije (MIT centar), koji je izgrađen u saradnji sa Soros fondacijom – Fond otvoreno društvo BiH. 1999. godine MIT centar je imao prvi interaktivni distance learning program. Godine 2003.

MIT centar je postao zvanični institut World Economic Foruma iz Davosa. U ratnom periodu Biblioteka Ekonomskog fakulteta je pretrpjela gubitke. U obnovi prostorija Biblioteke i bibliotečke građe pomogli su WUS Austrija, Fond otvoreno društvo i OPA-US Embasy. Najveću donaciju knjiga savremene američke literature Fakultet je dobio od SABRE Foundation – USA. Idejni projekat „Modernizacija biblioteke Ekonomskog fakulteta“ urađen je početkom 1998. Kroz saradnju sa partnerskim univerzitetima u okviru međunarodnih projekata Tempus i Phare bilo je omogućeno realizovanje većeg broja studijskih boravaka u inostranstvu što je bilo jako važno obzirom na period zatvorenosti i izolovanosti. Intenziviranje saradnje i komunikacije sa fakultetima i univerzitetima iz inostranstva dovelo je 1999. do osnivanja Centra za međunarodnu saradnju.

Period od 1996. karakterizira intenzivna obnova kadrova i infrastrukture, te normalizacija nastavnog procesa. U okviru dislocirane nastave EFSA organizovan je redovni nastavni proces u Zenici. Iste godine prva generacija studenata upisuje dvogodišnji studij Poslovne škole. Cilj ovog studija je bio da pokrije potrebu obrazovanja u domenu posebnih programa izvan strogo formaliziranih oblika četverogodišnjeg studija. U ovom periodu započela su i organizovana studentska djelovanja. Osnovano je studentsko tijelo – Vijeće studenata Ekonomskog fakulteta, a 1993. godine BiH je kao samostalna država dobila članstvo u međunarodnoj studentskoj organizaciji AIESEC. Sjedište AIESEC-a u BiH je u Sarajevu, na Ekonomskom fakultetu.

DVIJEHILJADITA

Prvu deceniju 21. stoljeća obilježila je ekspanzija razvoja Fakulteta sa različitih aspekata. U nastojanju da se osavremeni nastavni plan i program, te da se intenziviraju aktivnosti na internacionalizaciji i međunarodnom priznavanju diploma, EFSA je 2001/2002 prva u Bosni i Hercegovini usvojila i počela primjenjivati nastavni plan i program zasnovan na Evropskom sistemu kreditnih standarda (European Credits Transfer System – ECTS). Sa ciljem unapređenja metoda naučno-istraživačkog i nastavno-pedagoškog rada, uz korištenje razvijene informatičke infrastrukture, pokrenut je projekat učenja na daljinu u saradnji sa Layola University Chicago.

Mogućnosti razvoja EFSA na ovom planu bile su posebno unaprijeđene otvaranjem regionalnog centra globalne mreže učenja na daljinu (Global Distance Learning Network – GDLN), čija je izgradnja ugovorena sa Alberta Univerzitetom iz Kanade i Svjetskom bankom. Regionalno sjedište GDLN centra će biti smješteno na EFSA. 2000. Layola universirty Chicago i Fakultet upisuju generaciju studenata iz BiH koji putem interneta završavaju specijalizirane kurseve kompjuterskih nauka. 2002. Distance Learning se koristi kao podrška inclass nastavi, čime su nastavni materijali dostupni putem interneta. 2006. je pokrenut novi način studiranja, koji je omogućio zaposlenim osobama ali i svim drugim kojima odgovara fleksibilan način studiranja putem Interneta – učenje na daljinu (DL). 2012. su nastavni materijali unaprijeđeni u vidu audio snimaka, interaktivnih i multimedijalnih materijala. Kako bi se osigurao stalan proces nadzora nad standardima rada u 2000. godini je realiziran projekat „Samoocjenjivanje rada na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu“ kao pilot program neophodne reforme edukativnog procesa u skladu sa principima i standardima univerziteta zapadnih zemalja, prevenstveno Evropske unije. Od tada, svake godine se organizuje anonimno anketiranje studenata koje omogućava izražavanje stavova i mišljenja o načinu i kvaliteti predavanja, vježbi i ispita.

Realizacija nastavnih aktivnosti odvijala se putem 6 katedri: Katedra za ekonomske teorije i politike , Katedra za finansije i računovodstvo, Katedra za informatiku, Katedra za kvantitativnu ekonomiju, Katedra za marketing, Katedra za menadžment. Dosljedno uobličavanje organizacione strukture Fakulteta i potpuno novi pristup u organizaciji i neposrednom izvođenju edukativnog procesa, praćen je i temeljnim promjenama u normativnoj djelatnosti Fakulteta. U tom pravcu su kreirana i usvojena nova Pravila Fakulteta u jesen 2001. Na osnovu njih je izveden regulacioni okvir koji uređuje vitalne oblasti života i rada. Institut je do 2002. zaključio i realizovao preko 150 ugovora u oblasti makroekonomskih i mikroekonomskih istraživanja, investicione problematike, razvoja preduzeća, programa privatizacije, organizacija preduzeća i banaka, konsalting usluga i dr. Poslovna škola je do 2002. realizovala veliki broj programa u oblasti cjeloživotne edukacije, izvodeći dijapazon kraćih seminara za menadžere u biznisu. Jedan od najzapaženijih programa bio je seminar za mali biznis „Škola malog biznisa“, koju je pohađalo oko 200 učesnika. Obzirom na veliki interes za ove vrste edukacija i konsaltingom, iskazane od strane predstavnika malih privatnih biznisa, Poslovna škola je otvorila vlastiti Centar za mali biznis, te organizovala kurseve za učenje poslovnog engleskog jezika za sve nivoe znanja i specifične oblasti. Obzirom na povećanu potražnju za udžbenicima i drugim publikacijama nastavnog karaktera u poslijeratnom periodu, profesori i saradnici Fakulteta su u periodu 1999-2000. objavili preko 30 publikacija različitog karaktera, najvećim dijelom koristeći Ekonomski fakultet kao izdavača, 2000. godine je formirana posebna organizaciona jedinica „Izdavačka djelatnost“.

Realizacijom projekta „Modernizacija biblioteke Ekonomskog fakulteta“ iz 1998. godine uz podršku Evropske unije, na Fakultetu je 10.10.2001. otvoren moderan Bibliotečko informacioni centar. U ovom periodu korisnicima Biblioteke na raspolaganju je bilo oko 110.000 knjiga i preko 2.000 naslova časopisa. Intenzivan razvoj Fakulteta realiziran je i putem snažnog uvećanja nastavnog tima, koji je sa 65 nastavnika i saradnika u 1996/97. uvećan na 97 u akademskoj 2001/2002. godini. U ovom periodu značajni napori su učinjeni na informatizaciji Fakulteta. Poseban akcenat je bio na uvođenju informatičkog pristupa u izvođenju većine nastavnih predmeta. Godine 2004. Fakultet organizuje prvi MBA studij, realiziran u saradnji sa University of Delaware (u okviru projekta USAID/SGSB). Do 2010. godine aktivirana su još dva MBA programa: MBA studij u saradnji sa University of Torino (u okviru Tempus projekta) i MBA studij u saradnji sa Griffith College Dublin. Od akademske 2005/06. Fakultet prelazi na novi koncept studija (3+2+3), baziran na principima Bolonjske deklaracije. U skladu s tim konceptom redefinirani su postojeći i kreirani novi nastavni programi. Inoviranjem nastavnih programa, njihovim prilagođavanjem savremenim tendencijama u razvoju nauke i prakse ekonomije i poslovanja, većim stepenom korištenja informacijskih tehnologija u nastavnom procesu, te poboljšanjem naučno-istraživačkog rada, Fakultet ulazi u procese akreditacija nastavnih programa na međunarodnom nivou.

U ovom periodu dolazi do velikih inovacija u oblasti u studijskih programa i načina izvođenja nastave. 2006. godine pokrenut je novi način studiranja po principima Distance Learning izvođenje nastave. 2008. pokrenut je prvi međunarodni dodiplomski studij iz oblasti biznisa – Sarajevo Business School u saradnji sa Griffith College Dublin. Iste godine pokretnuti su međunarodni master programi u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Ljubljani i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Prateći trendove u svijetu, Fakultet svoje procese i komunikaciju organizira putem formalnih odjela i tijela koji se osnivaju u ovom periodu: Ured za odnose s javnošću (2004), Centar za razvoj karijere studenata (2005), Centar za razvoj nastavnog osoblja (2005), Poslovni savjet (2005), Alumni asocijacija (2008), Ured za kvalitet (2008).

Dolazi do velikog unapređenja u području sistema upravljanja kvalitetom. 2008. Fakultet je dobio certifikaciju po normi ISO BAS 9001:2008 Bureau Veritas certifikacijske kuće, a istovremeno je započeo akreditacijske procese kod međunarodnih akreditacijskih kuća – AACSB, EFMD, AQA. Tri fakultetske publikacije postaju uvrštene u relevantnim bibliografske baze: The South East European Journal of Economics and Business, Zbornika radova/ Sarajevo Business and Economics Review i ICES Conference Proceedings.

DVIJEHILJADEDESETA

Posljednje desetljeće rada Fakulteta obilježeno je dobijanjem međunarodnih akreditacija za kvalitet što omogućava održavanje visokih standarda kvalitete za studente, zaposlenike i partnere Fakulteta. Prvu akreditaciju Fakultet je dobio 2011. za Curriculum Management i IT sistem podrške nastavnom procesu od austrijske državne agencije za osiguranje kvalitete AQA.

Druga, EPAS akreditacija je programska i dodijeljena je 2012. za dodiplomski paket programa na engleskom jeziku Financial Maangement & Marketing Management od strane European Foundation for Management Development – EFMD. Treća akreditacija je institucionalna i dolazi 2015. od američke akreditacijske kuće The Association to Advance Collegiate Schools of Business – AACSB. Godine 2012. godine, EFSA je osnovao prvi u BiH Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije (CIEBF), a zatim i master program na engleskom jeziku „Islamic Banking“ u saradnji sa Bolton univerzitetom iz Velike Britanije.

Danas je EFSA vodeća visokoobrazovna institucija iz oblasti ekonomije i biznisa u Bosni i Hercegovini. EFSA djeluje u međunarodnom okruženju i razvija partnerstva s institucijama iz cijelog svijeta. Fakultet je posvećen izvrsnosti u podučavanju, učenju i istraživanju, te razvoju lidera u različitim disciplinama kojim mogu doprinijeti razvoju bh. društva i međunarodne zajednice.

U 2019. godini Fakultet ima 151 zaposlenika, a ukupno svršenih studenata na svim ciklusima studija od osnivanja je 27.015. EFSA s ponosom ističe da su njeni profesori: dr. Hasan Hadžiomerović (1924.-1989.), dr. Boris Tihi (1938.-2017.), dr. Muris Čičić (rođ. 1949.) i dr. Fikret Čaušević (rođ. 1963.) izabrani za članove Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. EFSA danas, putem svojih zaposlenika i raznih aktivnosti, aktivno učestvuje u kreiranju ekonomske misli u BiH. Najznačajniji događaji u kontektsu društvenog djelovanja Ekonomskog fakulteta su Ekonomski forum, Sarajevo Innovation Summit, Međunarodna Konferencija ICES, Međunarodna konferencija iz oblasti zvanične statistike ICOS, CEO konferencija za studente i srednjoškolce, i mnogi drugi edukativni, po obimu manji, događaji koje Fakultet izvodi u skladu sa svojom MISIJOM i VRIJEDNOSTIMA.