Globalna studija o efektima pandemije COVID -19, koju je rukovodio prestižni Londonski kraljevski univerzitet Kings College London, dokumentovala je negativne efekte pandemije na poduzetnike i biznise diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Studija također identificira i znakove optimizma i rezistentnosti kod onih koji vode mala i srednja preduzeća. Istraživanje je pokrilo preko 5.000 poduzetnika iz 23 zemlje čiji uzorak čini 75 % ukupne svjetske proizvodnje i preko 50 % svjetskog stanovništva.

Mnogi poduzetnici smatraju da su im poslovi bili ugroženi tokom prethodne godine, primarno zbog manjka resursa s kojima su raspolagali u odnosu na veće kompanije. Iako su poduzetnici poznati po svojoj agilnosti u različitim izazovnim situacijama, velike prepreke s kojima su se suočili uključuju primjere od zakašnjelih naplata do nemogućnosti pristupa vladinim potporama. Novi izazovi su kombinirani sa brigom za zdravlje i rastućom nesigurnosti, ograničenim društvenim interakcijama i slabljenjem mentalnog zdravlja.

Nalazi o tome kako su mali i srednji biznisi bili pogođeni pandemijom između ostalog uključuju:

• Zabrinjavajućih 61 % poduzetnika u globalnom uzorku prijavljuje ugroženost svojih kompanija zbog velikog pada u obimu poslovanja, dok je otpuštanje radnika zabilježeno u 28 % malih i srednjih preduzeća. Premda je više poduzetnika u BiH iskazalo ozbiljnu ugroženost poslovanja od globalnog prosjeka (njih oko 70 %), interesantno je primijetiti da je oko 22 % izvijestilo otpuštanje radnika, što bosanskohercegovačka mala i srednja preduzeća svrstava u kategoriju onih koji su otpuštali radnike manje od globalnog prosjeka.
• Dok je preko 40 % poduzetnika povećalo poslovne aktivnosti radeći od kuće ili drugih lokacija, Bosna i Hercegovina je po ovom kriteriju zabilježila najmanje promjene. Prema rezultatima istraživanja, oko 80 % bosanskohercegovačkih preduzeća nastavilo je raditi na postojećim lokacijama i približno isti procent ne nudi svoje proizvode u on-line opciji.
• Poduzetnici su poznati kao jako pronicljivi ljudi, što je bio slučaj i tokom pandemije: skoro 70 % poduzetnika prilagodilo je svoje poslovne planove pandemiji, što je procent zabilježen i kod bosanskohercegovačkih poslodavaca. Također, oko 40 % kompanija uspjelo je pronaći nove poslovne mogućnosti u uslovima pandemije, a to primarno uključuje aktivnosti vezane za digitalizaciju, zdravlje, promjene sa lokalnog na globalni fokus, održivost i novi poslovni modeli. Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa slabijim rezultatima gdje je oko jedne trećine malih i srednjih preduzeća uspjelo realizirati nove poslovne ideje u izmijenjenim pandemijskim okolnostima.

Ključni nalazi vezani za stres i mentalno zdravlje poduzetnika sugeriraju:

• Tokom pandemijske krize došlo je do povećanja stresa kod poduzetnika, a zadovljstvo životom je smanjeno za 12 % u odnosu na stanje prije pandemije. Ovakvi nalazi ne iznenađuju s obzirom na podatak da oko 40 % poduzetnika izvještava visoku razinu nesigurnosti i nepredvidivosti za njihove biznise.
• Većina poduzetnika najviše brine o vlastitom i zdravlju porodice (58 %), manje njih se brine o nedovoljnoj zdravstvenoj zaštiti (34 %), mada sa značajnim varijacijama u svijetu. Tako Bosna i Hercegovina spada u kategoriju zemalja u kojima se poslovni ljudi najviše pribojavaju upravo nemogućnosti dobijanja adekvatne zdravstvene zaštite. 
• Dok je po pristupu vladinim potporama BiH svrstana u manje uspješne zemlje, bosanskohercegovački poduzetnici su u mnogo višoj mjeri koristili podršku od strane familije, prijatelja i bliskih ljudi u odnosu na globalni prosjek. Čini se da postoji i reciprocitet u smislu da je Bosna i Hercegovina u vrhu zemalja gdje su poduzetnici izvijestili volontersku podršku drugima koji se sučeljavaju sa pandemijom  (61 % u BiH, a globalni prosjek iznosi 51 %).
• Oko 50 % ispitanika frustrirano je zbog ograničenih društvenih interakcija tokom pandemije. Premda je došlo do velikih promjena u poslovanju i radu od kuće, ipak kao pozitivno se uočava činjenica da svega 15 % poduzetnika izvještava o usamljenosti tokom posla.

Profesorica Poduzetništva na King’s College London, Ute Stephan, koja je rukovodila projektom pisanja studije zaključuje: “Dok su poduzetnici bili optimistični i većina njih pokazali agilnosti u pandemiji, prilično je jasno da se mnogi nalaze u modu preživljavanja. Samo u našem uzorku, poslovi 3.162 poduzetnika i njihovih 41.578 zaposlenih su u direktnom riziku. Kratkoročne i dugoročne mogućnosti poduzetnika koje su istražene u studiji sugeriraju na jednu dugoročnu promjenu ekonomije sa nekoliko trendova: ubrzana digitalizacija, novi fokus na lokalnu ekonomiju, tražnja za inkluzivnim i održivim poslovnim modelima kao i savremenim trendovima koji omogućavaju pojedincima ličnu i poslovnu rezistentnost. Pametne vlade će podržati poduzetnike u ovim trendovima kako bi im pomogli da se oporave i predvide nove koristi u post-pandemijskoj ekonomiji.“

Bazirajući se na nauci i najnovijim istraživanjima stresa, dobrobiti pojedinca i rezistentnosti, istraživači na kraju studije daju sažetak u pet jednostavnih koraka koje poduzetnici mogu iskoristiti kako bi se produktivno suočili sa stresom, podržali svoje mentalno zdravlje i jačali rezistentnost na krizu.

Profesor Stephan komentira: “Poduzetnici su okosnica globalne ekonomije, ali se tek odnedavno počinje ozbiljnije razmatrati njihovo mentalno zdravlje i rezistentnost. Imajući u vidu rasprostranjenost Covid-19 pandemije, razumijevanje iskustva poduzetnika u ovim teškim vremenima kao i njihov pogled prema naprijed su krucijalni u očuvanju malih biznisa. Poduzetnički rad je veoma zahtjevan, i pored toga „biti nečiji šef“ u vrijeme jedne ovakve krize uzrokuje dodatne stresove, koji ponekada ostaju i neprimijećeni u poduzetničkom poslu, iako je to vrijeme kada može doći i do pregrijavanja“

Globalni izvještaj sa ostalim nalazima se može preuzeti OVDJE a informacije o globalnom timu istraživača koji su učestvovali u izradi studije su dostupni OVDJE.

Član Projektnog tima ispred Bosne i Hercegovine bio je prof. dr. Adnan Efendić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Ured za odnose s javnošću