(Ne)očekivane koristi online obrazovanja, doc. dr. Hatidža Jahić

(Ne)očekivane koristi online obrazovanja
Doc. dr. Hatidža Jahić

Proglašenje pandemije COVID-19 u martu 2020. godine dovelo je, između ostalog, i do zatvaranja škola u 195 zemalja, otežavajući tako obrazovni proces za preko 1,7 milijardi djece i mladih širom svijeta. Najbrže ali i jedino rješenje u tom trenutku, ako bi se obrazovni proces nastavio, bio je prelazak na različite online platforme za podučavanje. Prema analizama McKinsley-a iz 2020. godine, pandemija je zapravo omogućila da put od pet godina u usvajanju poslovnih digitalnih rješenja kompanija pređe za čak 8 sedmica. Tako, pandemija je zapravo ubrzala, već započeti proces digitalne transformacije, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Obrazovanje u ovom slučaju nije izuzetak, jer se predviđa značajan rast i tržišta online obrazovanja. 

Međutim, za proces digitalne transformacije važno je kontinuirano ulaganje u ovaj sistem obrazovanja i ne tretirati ga kao privremeno rješenje dok traje ova kriza, već kao novu realnost i za privatni i za javni sektor. Obrazovni sistem se i prije proglašenja pandemije susretao s brojnim izazovima. Između ostalog, promatrajući rezultate PISA testiranja učenika i učenica u BiH, može se zaključiti da im trenutni obrazovni sistem ne pruža potrebna znanja i vještine. Navedeno testiranje pokazalo je da je, čak, svaki drugi učenik/ca funkcionalno nepismen/a  (58% u matematici, 54% u čitanju i 57% u prirodnim naukama). Zbog toga je neophodno u značajnoj mjeri unaprijediti obrazovne politike u BiH, a sveobuhvatnom reformom revidirati sadržaje koji će se učiti i metode prema kojima će se predavati. Tako bi obrazovni sistem, koji je trenutno utemeljen na facts learning sistemu, bio usmjeren ka problem solving osnovama, što bi omogućilo dalje sticanje potrebnih znanja i vještina za budućnost. 

Online obrazovanje danas

Ulaskom u  drugu godinu održavanja online nastave na svim nivoima obrazovanja, kako u svijetu tako i kod nas, većina zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, implementirale su, u određenim kraćim vremenskim razdobljima, kombinirane modele online i klasičnog (in class) učenja. Istovremeno pojavila su se i različita mišljenja u vezi s online obrazovanjem, proizašla iz najmanje tri razloga. Kao prvo, u ljudskoj prirodi postoji urođena potreba za interakcijom, povezivanjem i samim radom u okruženju gdje dominira lični kontakt. Jedan od izazova ovog oblika obrazovanja je nedostatak socijalnog kontakta među učenicima/ama odnosno studentima/cama. Drugo, online obrazovanje, odnosno virtualne učionice kako ih zovemo danas, značajno su opterećenje roditeljima i starateljima, čije radne navike su također promijenjene uslijed pandemije COVID-19 (rad od kuće), ali i za one čiji poslovi zahtijevaju odlazak od kuće. U tom kontekstu, roditelji/staratelji su preuzeli dijelom uloge učitelja i nastavnika. Novija istraživanja nam pokazuju da radnici širom SAD-a, Kanade i Evrope zapravo radeći od kuće rade u prosjeku 2h više u odnosu na perioda rada iz kancelarija. I, treće, online obrazovanje je također povećalo nejednakosti u društvu jer su učenici i studenti iz marginaliziranih zajednica, bez potrebne tehnologije, ostali uskraćeni za pristup obrazovanju. Tako su digitalna transformacija i pandemija jedan dio svijeta više digitalno povezali, dok su drugi dijelovi ostali nepovezani i socijalno isključeni. Ovo je bez sumnje tačno, uključujući i učenike/ce s poteškoćama u razvoju. U konačnici, teško je argumentirati koristi online obrazovanja za učenike/ce nižih razreda osnovnog obrazovanja, jer te godine zahtijevaju mnogo više ličnog kontakta i angažmana nastavnika/ca u procesu učenja. 

Nova znanja i vještine 

Ako insistiramo na tome da živimo novu normalnost i svjedočimo digitalnoj transformaciji svijeta oko nas, onda se za to moramo kontinuirano pripremati. Svaka kriza je povod za inovaciju a inovacije nameću nove trendove! Tako je neizostavno i online obrazovanje jedan od njih, budući da ovakav način obrazovanje omogućava učenicima/ama, studentima/cama ovladavanje novim vještinama koje su neizostavno potrebne za uspjeh na tržištu rada. Online obrazovanje zahtijeva i kontinuirano unaprjeđenje digitalne pismenost kao jedne od temeljnih vještina 21. stoljeća. Timski rad i saradnja sa geografski udaljenim, virtualnim timovima posebna je karakteristika posla u budućnosti. Rad u ovakvom okruženju zahtjeva specifična znanja i vještine. Tako je studija IBM-a pokazala da će članovi ovih timova morati znati sarađivati, provoditi mrežna istraživanja i analize, koristiti resurse poput vještačke inteligencije, tražiti kontinuirano obrazovanje, vježbati emocionalnu inteligenciju i postati motiviraniji i proaktivniji. Fleksibilnost i prilagodljivost promjenama sada se smatraju najznačajnijim vještinama, nakon čega slijedi upravljanje vremenom i sposobnost učinkovitog rada u timskom okruženju. Online obrazovanje pokazuje se i kao test zrelosti, fokusa i samodiscipline! Osim toga, učenje i rad u online okruženju  omogućava  učenicima/ama tako i studentima/cama sticanje organizacijskih vještina potrebnih za rad od kuće koji će sigurno dominirati u budućnosti. Naravno, organiziranje učenja od kuće predstavlja i veliki izazov. Zato je, pored formalnog online obrazovanja, potrebno koristiti i pratiti, također i sadržaje različitih open source platformi za online učenje. Tako je trenutno najveći broj onih koji se vežu za STEM područja, što čini poslove koji ne zahtijevaju klasično radno mjesto i vrijeme. U tom smislu ne smijemo zaboraviti da je cjeloživotno obrazovanje jedna od karakteristika društava utemeljenih na znanju. 

Prihvatimo li činjenicu da je kriza šansa za obrazovanje u BiH, neophodno je iskoristiti proces digitalne transformacije i uhvatiti korak s trendovima u obrazovanju u svijet. Bez sumnje, vještine stečene tokom pandemije sigurno će pomoći današnjim učenicima/cama i studentima/cama na tržištu rada u godinama koje slijede. I, na kraju, ne zaboravimo, budućnost je digitalna!

S poštovanjem,

Sarajevo, 26. 04. 2021.