Akreditacije:
 |  |
Članstva:
 |  |
Lessons Learned from the First REPper Transnational Knowledge Exchange Session
On September 10, 2024, the Slovenian partner of the REPper project, E-Zavod, organized a knowledge exchange session featuring speakers from Slovenia, Greece, and Bosnia and Herzegovina. The speakers presented trends in waste treatment, strategic communication, creative design, and scientific research. Below are the key takeaways:
Implementation of the EU Directive and the Digital Passport (Katja Zajko, Slovenia)
Dr. Katja Zajko, founder and director of Recosi (www.recositech.com), discussed the challenges faced by the refurbishment and repair industry, emphasizing the massive volume of electronic waste and insufficient recycling efforts. She highlighted obstacles within the industry, such as the lack of spare parts and the need for advanced technical skills in repairing electronic devices, stressing the importance of careful and expert handling. She also addressed challenges like legal costs, extended producer responsibility fees, and unregulated organizations in the grey market dealing with reuse.
Recosi specializes in professional refurbishment and the sale of high-quality refurbished IT equipment, including laptops, computers, workstations, and monitors. The equipment is sourced exclusively from business lines of multinational companies abroad and is offered at prices less than half of the original. Recosi proudly holds ISO 9001, ISO 14001, and ISO 45001 certifications and operates in Slovenia, Croatia, and Germany.
The Repair Perspective in the Municipal Services Sector (Maja Rozman, Slovenia)
Maja Rozman from the Association of Municipal Utilities of Slovenia (ZKGS) presented their voluntary collaboration with companies in Slovenia and their cooperation with consumer organizations, particularly through roundtables and conferences. Ms. Rozman emphasized the need for an official training program for product repair.
The Association of Municipal Utilities of Slovenia (ZKGS) is an independent, voluntary, nonprofit association of legal and natural persons engaged in economic activities in the field of municipal services.
Challenges in the Repair Economy – Textiles (Michail Karypidis, Greece)
Dr. Michail Karypidis, an assistant professor at the Department of Creative Design and Clothing of the International Hellenic University, emphasized the importance of integrating repair and refurbishment within the broader framework of the circular economy, aiming to minimize waste and extend product lifespans. His presentation introduced the basic 3R model (reduce, reuse, recycle) and the extended 6R model (adding recover, redesign, and refurbish) to highlight sustainability strategies.
Dr. Karypidis proposed potential solutions for innovation in education in this field, redesigning products for easier disassembly and recycling, investing in new technologies, and promoting sustainable fashion practices.
Repair Economy: Policy Issues (Amila Pilav-Velić, Bosnia and Herzegovina)
Prof. Dr. Amila Pilav-Velić, Vice Dean for Scientific Research and Projects at the University of Sarajevo - Faculty of Economics, presented the basic concepts and challenges of the circular economy in the context of developing countries, particularly Bosnia and Herzegovina. She stressed that the policy-making process is predominantly limited to the design phase, with little focus on implementation, monitoring, or evaluation.
In this field, Bosnia and Herzegovina faces numerous challenges: weak institutions, a fragmented governance system, a lack of collaboration between industry, government, and research institutions, and limited financial resources. The current policy framework does not meet the real needs of companies in terms of circularity. Potential solutions to overcome barriers in the repair economy include implementing more structured policies based on reliable data and actual needs, improving (international) collaboration among stakeholders, developing programs to make better use of available resources, reducing competition among ecosystem actors, and introducing monitoring and evaluation processes to improve existing policies.
__________________________________________________________________________
Dana 10. septembra, 2024. godine, slovenački partner REPper projekta, E-Zavod, organizovao je sesiju razmjene znanja, na kojoj su govorili predavači iz Slovenije, Grčke i Bosne i Hercegovine. Govornici su predstavili trendove u oblasti tretmana otpada, strateške komunikacije, kreativnog dizajna i naučnog istraživanja. U nastavku navodimo ključne zaključke:
Implementacija EU Direktive i digitalni pasoš (Katja Zajko, Slovenija)
Dr. Katja Zajko, osnivačica i direktorica kompanije Recosi (www.recositech.com), govorila je o izazovima s kojima se suočava industrija obnove i popravke, naglašavajući ogromnu količinu elektronskog otpada i nedovoljne napore za reciklažu. Posebno je istakla prepreke unutar industrije, kao što su nedostatak rezervnih dijelova i potreba za visokim tehničkim vještinama u procesu popravke elektronskih uređaja, naglašavajući važnost pažljivog i stručnog rukovanja. Također je istakla izazove poput pravnih troškova, naknada za proširenu odgovornost proizvođača, te neregulisanih organizacija na sivom tržištu koje se bave ponovnim korištenjem.
Kompanija Recosi specijalizovana je za profesionalnu obnovu i prodaju visokokvalitetne obnovljene IT opreme, uključujući laptope, računare, radne stanice i monitore. Oprema se isključivo nabavlja iz poslovnih linija, od multinacionalnih kompanija u inostranstvu, i nudi se na tržištu po cijeni manjoj od polovine prvobitne. Recosi s ponosom posjeduje ISO 9001, ISO 14001 i ISO 45001 certifikate i prisutan je na tržištima Slovenije, Hrvatske i Njemačke.
Perspektiva popravki u sektoru komunalnih usluga (Maja Rozman, Slovenija)
Maja Rozman iz Zajednice komunalnog gospodarstva Slovenije (ZKGS) predstavila je dobrovoljnu saradnju s kompanijama u Sloveniji i njihovu saradnju s potrošačkim organizacijama, posebno na okruglim stolovima i konferencijama. G-đa. Rozman istaklaje potrebu za zvaničnim programom obuke za popravke proizvoda.
Zajednica komunalnog gospodarstva Slovenije (ZKGS) je nezavisno, dobrovoljno, neprofitno udruženje pravnih i fizičkih lica koja se bave ekonomskom djelatnošću u oblasti komunalne ekonomije.
Izazovi u ekonomiji popravki – tekstil (Michail Karypidis, Grčka)
Dr. Karypidis je docent na Odsjeku za kreativni dizajn i odjeću Međunarodnog Helenskog Univerziteta. Istakao je važnost integracije popravki i obnove u širi okvir cirkularne ekonomije, koja ima za cilj minimiziranje otpada i produženje životnog vijeka proizvoda. Njegova prezentacija je predstavila osnovni 3R model (smanji, ponovo iskoristi, recikliraj) i prošireni 6R model (dodajući oporavak, redizajn i obnovu) kako bi se naglasile strategije održivosti.
Dr. Karypidis predstavio je potencijalna rješenja za inovacije u obrazovanju u ovoj oblasti, redizajniranje proizvoda za lakše rastavljanje i recikliranje, ulaganje u nove tehnologije i promovisanje održivih modnih praksi.
Ekonomija popravki: pitanja politike (Amila Pilav-Velić, Bosna i Hercegovina)
Prof. dr. Amila Pilav-Velić je prodekanesa za naučno-istraživački rad i projekte na Univerzitetu u Sarajevu - Ekonomskom fakultetu. U svojoj prezentaciji, prof. Pilav-Velić predstavila je osnovne koncepte i izazove cirkularne ekonomije u kontekstu zemalja u razvoju, posebno u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da je proces kreiranja politika uglavnom ograničen na fazu dizajniranja, uz malo fokusa na implementaciju, praćenje ili evaluaciju.
U ovoj oblasti, Bosna i Hercegovina suočava se s mnogim izazovima: slabe institucije i fragmentiran sistem vlasti, nedostatak saradnje između industrije, vlade i istraživačkih institucija, te ograničena finansijska sredstva. Trenutni okvir politike ne odgovara stvarnim potrebama kompanija u smislu cirkularnosti. Moguća rješenja za prevazilaženje prepreka u ekonomiji popravki uključuju implementaciju strukturiranijih politika zasnovanih na pouzdanim podacima i stvarnim potrebama, bolju (međunarodnu) saradnju među akterima, razvoj programa za bolje korištenje dostupnih resursa i smanjenje konkurencije među akterima u ekosistemu, te uvođenje procesa praćenja i evaluacije u cilju unaprjeđenja postojećih politika.
| |
| |