Inspirativna priča našeg alumnija: Muhamed Pilav
"Znanje, poštenje i zalaganje – ključ su uspjeha"
- Možete li nam reći nešto više o svom profesionalnom razvoju nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Sarajevu?
Nakon fakulteta moje prvo zaposlenje je bilo u jednoj od najboljih firmi u Jugoslaviji – „Unis Pobjeda Tešanj“ od 1983. do 1988. godine. Pobjeda je kao dio koncerna Unis proizvodila autodijelove za VW, Mercedes, Fiat-Iveco, Škodu, Caterpillar i druge. Od 1989. godine sam privatni poduzetnik u BIH i Hrvatskoj. Moja prva firma „Riva Commerce d.o.o.“ se bavila trgovinom i proizvodnjom papirnih vreća. Nakon rata firma je ponovo pokrenuta i promijenila ime u „Mlin Dukat“. Osnovao sam još nekoliko firmi: fabriku za proizvodnju vreća i vrećica od papira „Ekovreća d.o.o.“, „Unipromet d.o.o. Sarajevo“, „Bau Centar“ Tešanj i „MS&WOOD“ u Fojnici.
- Kako je studij na Ekonomskom fakultetu uticao na Vašu karijeru i poslovne odluke?
Ekonomski fakultet mi je dao važne upute o životu uopšte i kako da postanem koristan član društva i stvorim novu vrijednost za sebe, a i za zajednicu. Uživao sam u radu i stvaranju nove vrijednosti. Kad je većina ljudi sanjala da se preko veze zaposli u javnoj administraciji ili državnoj firmi, ja sam (na veliko iznenađenje mojih roditelja) odlučio da idem u poduzetnike.
- Koje su ključne vještine koje smatrate presudnim za uspjeh u današnjem poslovnom svijetu?
Poštenje, znanje i zalaganje.
- Koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli tokom karijere i kako ste ih prevazišli?
Nesretni rat me je zatekao sa 65 uposlenih, ali sam naučio i da se svaki problem može riješiti sa adekvatnom količinom znanja i upornosti.
- Koji biste savjet dali sadašnjim studentima koji žele izgraditi uspješnu karijeru?
Najvažnije je istraživati i učiti za sebe više nego profesori traže i obavezno na raspustu raditi bilo koji posao.
- Kako vidite ulogu mladih ekonomista u budućem razvoju tržišta u Bosni i Hercegovini i regiji?
Ekonomija je, poslije matematike, najvažnija nauka. Osoba koja završi izvrstan Ekonomski fakultet i shvati suštinu ekonomije može uspješno upravljati sa vlastitim izazovima i biti od velike koristi cijelom društvu.
- Kako danas gledate na svoj period studiranja i koje uspomene nosite s fakulteta?
Bio je to najljepši i najuzbudljiviji period u mom životu. Upoznao sam puno prijatelja i izvrsnih profesora koji su mi postali uzor.
- Kako fakultet može dodatno podržati svoje studente i alumnije u razvoju karijere?
Stalno tragati za znanjem, razmjenjivati iskustva i sudjelovati aktivno u društvenim zbivanjima. Stručne ekskurzije, ferijalna praksa, ekonomski forumi, obilazak uzornih privatnih kompanija.
- Možete li nam reći nešto više o svom profesionalnom putu i kako ste došli na ideju osnivanja fabrike namještaja MS&WOOD?
Napravio sam veliku grešku s privatizacijom firme „Žica“ i morao sam iz nužde naći način kako da ispunim sve ugovorne obaveze te napravio sam školski reinžinjering firme i core biznisa. „Žica“ je većinu sirovina uvozila i sa visokom cijenom energije, a malom produktivnošću pravila ogromne gubitke, tako da smo morali promijeniti djelatnost. Moje akumulirano znanje i međunarodno iskustvo (u firmama Assidoman, Mondi packaging) mi je pokazalo da to mora biti proizvodnja za izvoz, ali zasnovana dominantno na lokalnim resursima. Bio je to pun pogodak jer smo u veoma kratkom roku postali ozbiljni partneri najvećih kupaca na svijetu i profitabilno poslovali.
- Kao jedan od osnivača Fondacije "Olimpijada znanja", koji su glavni ciljevi ove organizacije i šta Vas je motiviralo da se posvetite unapređenju obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini?
Kao poduzetnik lično sam intervjuisao i zaposlio više od 100 uposlenika sa visokom stručnom spremom sa raznih fakulteta i kroz njihov rad sam uvidio da neki od njih imaju diplome, ali nizak nivo funkcionalnog znanja. U fabrici „MS&WOOD“ sam organizirao dualno obrazovanje za zanimanje stolar i tehničar finalne prerade drveta. Bio sam iznenađen veoma niskom razinom funkcionalnog znanja djece koja su prije srednje škole išla u osnovnu školu devet godina. Tada sam shvatio da je za napredak i opstanak BIH najvažnije od svega investirati u unapređenje sistema obrazovanja za djecu od samog rođenja do završetka osnovne škole. Detaljnim istraživanjem sam shvatio da najvažni period za razvoj djece je od rođenja do sedme godine života, zatim od sedme do 15. godine, pa tek onda period srednje škole i fakulteta. Iz tih razloga sam zajedno sa akademikom Mirkom Pejanovićem i prof. dr. emeritusom Željkom Šainom osnovao Fondaciju „Olimpijada znanja“. Suština rada Fondacije je zagovaranje i organiziranje sistema odgoja i obrazovanja djece u vrtićima i osnovnim školama, u skladu sa najboljim svjetskim praksama. U tom smislu, u saradnji s partnerskim organizacijama Montessori Community Centar i Stem akademija, već smo pokrenuli rad edukativnog centra s programima namjenjenim za dopunsko obrazovanje djece od osam mjeseci do 18 godina.
- Ranije ste izjavili da je zabluda da se profit stvara fizičkim radom, već znanjem i inovacijama. Kako možemo promijeniti ovu percepciju u našem društvu i podstaći ulaganje u znanje?
Ako se na tržištu takmičite samo sa niskom cijenom, uvijek će se pojaviti konkurent koji može ponuditi nižu cijenu, jer je tržište globalizirano i ekonomije obima (Kina, Indija, Vijetnam i dr) su uvijek konkurentnije od malih ekonomija kakva je BIH. Male države i male ekonomije mogu opstati samo na znanju i proizvodnji inovativnih proizvoda i usluga. Moramo investirati u obrazovanje djece i ekukaciju edukatora. A edukatori su učitelji, nastavnici, profesori, roditelji, nane i bake, djedovi i mediji.
- Prema Vašim riječima, odlazak obrazovanih kadrova iz zemlje predstavlja veliki ekonomski gubitak. Koje mjere smatrate ključnim za zadržavanje mladih stručnjaka u Bosni i Hercegovini?
Ljudski kapital je najvredniji resurs za društvo. Moramo pomoći mladim stručnjacima da zaista budu eksperti i da razumiju osnove poduzetništva. Nisam pristalica da im se daje novac, već im treba omogućiti prije svega kvalitetnu edukaciju, mentore, prostor za rad i sredstva rada, povoljne kredite i sl. Ali ne novac. Novac moraju zaraditi jer bez zdrave konkurencije i fer tržišnog natjecanja nema napretka.
- Kako vidite ulogu poduzetništva u osnovnim i srednjim školama i na koji način bi se takvi programi mogli integrirati u postojeći kurikulum?
Moramo hitno uvesti u osnovne škole tri predmeta: osnove finansijske pismenosti, osnove ekonomije i osnove poduzetništva. Ovi predmeti se moraju dodati kao novi obavezni predmeti bez umanjenja postojećih sati edukacije. Naša djeca moraju biti funkcionalno pismena, u skladu sa međunarodnim standardima.
- Kao neko s bogatim iskustvom u međunarodnom poslovanju, koje biste savjete dali mladim poduzetnicima koji žele uspjeti na globalnom tržištu?
Konkurencija na globalnom tržištu je nemilosrdna. Surađivao sam s kompanijama na svim kontinentima. Ali znanjem i zalaganjem mi možemo napraviti mjesto i za nas na globalnom tržištu.
- Kakvi su Vaši planovi za budućnost, kako na poslovnom planu, tako i u daljem doprinosu razvoju obrazovanja u našoj zemlji?
Trenutno (a vjerovatno i do kraja mog života) radim na projektu „Zdravo odrastanje“ koji se sastoji iz tri segmenta: a. odgoj i obrazovanje - Fondacija Olimpijada znanja, b. zdrava ishrana - bistro ZDRAVO, c. zdrava fizička aktivnost - MOVEba.
Intervju realizovala Nera Mulabdić, studentica master programa na engleskom jeziku, volonterka u PR uredu i Alumni asocijaciji.
