Intervju - Ismail Šiljak

Znanje, ljudi i tehnologija: kako izgleda karijera na spoju ekonomije i IT-a

Razgovor s Ismailom Šiljkom, Product Managerom u Infobipu i alumnijem EFSA

• Možete li s nama podijeliti kako je započeo Vaš profesionalni put i šta Vas je usmjerilo prema karijeri u IT industriji, a zatim i prema upravljanju proizvodom ovog tipa?

Moj profesionalni put je krenuo prilično prirodno, u skladu s akademskom podlogom. Prvo ozbiljno iskustvo stekao sam u Deloitteu, u odjelu revizije. To je okruženje koje te brzo prizemlji - naučiš šta znači odgovornost, rad pod pritiskom i prekovremeni sati. Nije lagano i često te iscrpi, ali kao profesionalna škola i odskočna daska, to iskustvo mi je bilo izuzetno vrijedno.

IT industrija mi je oduvijek bila zanimljiva jer je dinamičnija, brže se mijenja i bliža realnim tržišnim tokovima nego klasične ekonomske industrije. Kada se pojavila prilika da spojim znanje iz finansija i analitike s IT okruženjem, prešao sam u Infobip na poziciju Business Analysta. Tu sam radio na pricing strategijama, profitabilnosti regionalnih i globalnih dealova, savjetovanju prodajnih i menadžerskih timova, kao i na razvoju novih poslovnih modela. Bio sam duboko uključen u odluke koje direktno utiču na prihod i održivost poslovanja, ali i u mentorstvo mlađih kolega i studenata.

Nakon nekog vremena osjetio sam da sam ušao u zonu komfora. Iako sam bio u IT industriji, i dalje sam bio prvenstveno na biznis strani. To me navelo na svjestan, ali promišljen karijerni zaokret - prelazak u product development i ulogu Product Managera u Billing domeni. Iako zvuči kao radikalan potez, taj prelazak je bio prilično logičan. Billing je mjesto gdje se finansije, biznis i tehnologija direktno sudaraju. Prethodno iskustvo mi je pomoglo da razumijem poslovnu logiku proizvoda, a najveći izazov i učenje bili su tehnički aspekti i svakodnevni rad s inženjerskim timovima. Upravo taj spoj danas smatram svojom najvećom prednošću.

• U kojoj mjeri su znanja i vještine stečene na Univerzitetu u Sarajevu – Ekonomskom fakultetu, doprinijeli Vašem razvoju i kasnijem profesionalnom usmjerenju?

Znanja i vještine koje sam stekao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu imali su značajan uticaj na moj profesionalni razvoj, ali ne nužno na način na koji se to često romantizira. Fakultet me prije svega naučio da se snalazim - da razmišljam analitički, povezujem informacije i pristupam problemima strukturirano, što se kasnije pokazalo ključnim bez obzira na industriju u kojoj radim.

Posebno cijenim to što nastava nije bila svedena isključivo na teoriju. Kroz projekte, case studies i rad na realnim poslovnim primjerima, imali smo priliku da razmišljamo kao ljudi iz prakse, a ne samo kao studenti. Mnogi profesori su dolazili s ozbiljnim iskustvom iz realnog sektora, što je dalo dodatnu težinu onome što se učilo i pomoglo da se lakše premosti prelazak s fakulteta na tržište rada.

Studij na engleskom jeziku mi je dodatno pomogao u kasnijem radu u međunarodnom okruženju, gdje su komunikacija, prezentacije i razumijevanje poslovne terminologije na tom nivou svakodnevica. Iako fakultet ne može u potpunosti pripremiti nekoga za sve izazove savremenog IT sektora, dao mi je čvrstu osnovu - način razmišljanja, radne navike i samopouzdanje da mogu učiti nove stvari i mijenjati profesionalni pravac kada je to potrebno.

• Koliko je studentski period bio važan za oblikovanje Vašeg načina razmišljanja, rada u timovima i razvijanja interesa za inovacije i digitalne tehnologije?

Studentski period mi je bio važan kao vrijeme u kojem sam naučio razmišljati problemski, a ne samo učiti napamet. Kroz timske projekte i case studies navikao sam se da razlažem problem, tražim rješenja i branim odluke argumentima, što je danas suština product managementa.

Rad u grupama me naučio kako funkcioniše saradnja s različitim tipovima ljudi, kako se uskladiti oko cilja i kako preuzeti odgovornost za dio koji ti pripada. To iskustvo mi je kasnije pomoglo u radu s inženjerskim i biznis timovima, gdje je komunikacija često važnija od samog tehničkog znanja.

Iako tada nisam imao jasno definisan interes za IT, fakultet mi je dao radoznalost i sigurnost da ulazim u nove oblasti. Taj način razmišljanja - da ne moraš znati sve unaprijed, ali moraš biti spreman da učiš brzo i donosiš odluke na osnovu dostupnih informacija - danas smatram temeljem svog rada kao Product Manager.

• Infobip je iz male kompanije izrastao u globalnu komunikacijsku i SaaS platformu. Koji dio rada u takvom okruženju smatrate najizazovnijim, a koji najviše ispunjavajućim?

Najizazovniji dio rada u kompaniji poput Infobipa su stalne promjene i kompleksnost koja dolazi s globalnim scaleom. Kako kompanija raste i prelazi iz startup mindseta u zrelu, globalnu korporaciju, prioriteti se često mijenjaju, organizacijske strukture se prilagođavaju, a fokus se povremeno pomjera vrlo brzo. To znači rad u okruženju gdje nema uvijek jasnih odgovora, gdje se odluke donose pod pritiskom i gdje greške imaju stvaran uticaj jer sistemi koje gradimo obrađuju ogromne količine prometa i prihoda na globalnom nivou.

Istovremeno, upravo ta kompleksnost čini posao ispunjavajućim. Raditi na proizvodima koji se koriste širom svijeta, u industriji u kojoj je Infobip globalni lider, daje jasnu težinu svakodnevnom radu. Najveća vrijednost za mene je prilika za kontinuirano učenje i rad s ljudima koji imaju vrhunsko znanje - od inženjera do biznis lidera - gdje se učenje dešava kroz rješavanje stvarnih problema, a ne kroz teoriju. To okruženje te stalno tjera da budeš bolji, precizniji i odgovorniji u onome što radiš.

• Kao menadžer proizvoda učestvujete u razvoju proizvoda koje koriste kompanije širom svijeta. Šta biste izdvojili kao najveći izazov u vođenju ovog procesa?

Najveći izazov u razvoju produkata, barem iz mog iskustva, je prioritizacija. Kao što nas ekonomija uči da je u osnovi nauka o oskudici, isti princip vrijedi i u product managementu. Ideja, potreba i zahtjeva je uvijek više nego raspoloživih resursa - bilo da govorimo o vremenu, ljudima, budžetu ili tehničkim kapacitetima.

U praksi to znači stalno donošenje teških odluka o tome šta graditi sada, šta odgoditi, a šta svjesno ne raditi. Kao Product Manager, morate balansirati između poslovnih ciljeva, potreba korisnika, tehničkih ograničenja i dugoročne vizije proizvoda, pri čemu svaka odluka nosi svoj opportunity cost.

Surova istina PM posla je da gotovo nikada ne možete usrećiti sve strane - dobar posao često znači da ste nekoga razočarali, ali s razlogom i jasnim argumentima.

Posebna težina tog procesa dolazi do izražaja u globalnim proizvodima, gdje odluke utiču na veliki broj korisnika i značajne poslovne tokove. Upravo zato, dobar PM nije onaj koji svima govori „da“, već onaj koji donosi teške odluke koje dugoročno donose najveću vrijednost za proizvod i kompaniju.

Koji trendovi u ovoj industriji, po Vašem mišljenju, najviše oblikuju budućnost.

Po mom mišljenju, budućnost ove industrije najviše oblikuju tri vrlo konkretna trenda.

Prvi je sve dublja primjena umjetne inteligencije u komunikacijskim i SaaS proizvodima. AI se sve manje koristi kao „dodatak“, a sve više kao core dio proizvoda - od automatizacije korisničke podrške do pametnog usmjeravanja komunikacije i donošenja odluka na osnovu podataka.
Drugi važan trend je prelazak na bogatije i integrisanije komunikacijske kanale. Klijenti više ne žele odvojene alate i osnovne poruke, već omnichannel iskustvo koje je brzo, personalizirano i uklopljeno u njihove poslovne procese.
Treći trend je fokus na skalabilnost, pouzdanost i regulativu. Kako proizvodi postaju globalni i obrađuju ogromne količine prometa i podataka, sigurnost, stabilnost i usklađenost s regulativama postaju jednako važni kao i same funkcionalnosti.

U suštini, industrija ide prema pametnijim, integrisanijim i odgovornijim proizvodima koji moraju raditi pouzdano na globalnom nivou.

• Koje vještine smatrate najrelevantnijima za mlade profesionalce koji ulaze u IT sektor?

Za mlade profesionalce koji ulaze u IT sektor, nekoliko vještina smatram ključnim.

Prvo, sposobnost brzog učenja. IT se mijenja nevjerovatno brzo - formalno znanje je samo osnova. Bitno je znati kako učiti, postavljati prava pitanja i brzo se prilagođavati novim alatima i procesima.
Drugo, komunikacija i rad s ljudima. Bilo da postanete analitičari, product manageri ili developer, najveći dio posla je dogovor i koordinacija. Ko zna jasno objasniti problem i svoje rješenje, odmah se izdvoji.
Treće, razumijevanje konteksta i biznisa. Ako ne razumijete zašto se nešto gradi i kome služi, čak ni najbolji kod ili analiza nema pravu vrijednost.

Brutalna realnost je da, bez ovih vještina, samo znanje brzo postaje nebitno - možete biti pametni, ali ako ne možete učiti, komunicirati i donositi odluke u kontekstu, teško ćete napraviti razliku.

• Poznato je da Infobip snažno ulaže u zajednicu, kako kroz edukacije, tako i kroz konferencije, volontiranja i razvoj mladih talenata. Kako ste i sami bili dio tih aktivnosti, koliko je Vama lično važno biti dio kompanije koja promoviše takve vrijednosti?

Za mene je ovo zaista važno, jer volim raditi u kompaniji koja nije „samo posao i plata“. Infobip to zaista živi kroz Startup Tribe, internship programe i angažman u zajednici. Svake godine, desetine mladih ljudi u BiH dobiju svoje prvo zaposlenje kroz internship, a velika većina njih danas ostaje raditi u kompaniji i napreduje do visokih pozicija. To mi daje osjećaj da talent ostaje u našoj domovini i da kompanija stvarno ulaže u ljude, a ne samo u poslovanje.

Pored toga, Infobip njeguje i kulturu volontiranja i davanja nazad zajednici - kroz edukacije, konferencije i različite inicijative. To stvara poseban osjećaj pripadnosti i motivacije, jer osjetiš da je ono što radiš dio nečeg većeg, da tvoj rad doprinosi ljudima i zajednici oko tebe. Za mene lično, to je nešto što uistinu čini razliku između običnog posla i okruženja u kojem želiš rasti i doprinositi.

• Kako iz Vaše perspektive vidite ulogu alumni zajednice Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta, u povezivanju bivših studenata, razmjeni znanja i jačanju profesionalnih mreža?

Kroz svoj rad u Infobipu, često primjećujem koliko vrijedi imati mrežu ljudi sličnog backgrounda. Kompanija posebno njeguje kulturu preporuka - sam sam preporučio nekoliko kolega koji danas rade ovdje - i to je odličan primjer kako veza i povjerenje unutar mreže može direktno oblikovati karijere. Smatram da bi se ovakav princip mogao još više razvijati i u alumni zajednici, kako bismo olakšali studentima i mladim alumnijima ulazak u profesionalni svijet.

Smatram da jaka alumni zajednica nije samo lista imena, već živa mreža koja aktivno povezuje ljude, stvara prilike i omogućava praktičnu podršku u razvoju karijere. Za mene je to prilika da dajem nazad zajednici koja me oblikovala, ali i da učim od drugih, jer svaka interakcija s alumnijem donosi novu perspektivu.

Za kraj, koju biste poruku ili savjet uputili sadašnjim studentima Ekonomskog fakulteta koji su, ili će uskoro biti, u potrazi za svojim prvim zaposlenjem.

Moj savjet studentima je jednostavan: učite brzo, radite praktično i ne bojte se mijenjati pravac ako nešto ne funkcioniše. Prvo zaposlenje često nije konačna destinacija - važnije je da naučite kako učiti, kako komunicirati i kako preuzeti odgovornost za ono što radite.

Budite aktivni, tražite prilike da radite na stvarnim projektima, bilo kroz prakse, volontiranja ili studentske inicijative. Mreža koju gradite dok ste na fakultetu i spremnost da učite od drugih često otvara više vrata nego sama diploma.

I na kraju, budite iskreni prema sebi: ako posao ili industrija u kojoj ste trenutno ne pruža izazov ili priliku za rast, nemojte se bojati mijenjati pravac. Brzina i kvalitet učenja je ono što danas definira karijeru, a ne samo prvi posao koji dobijete.