Akreditacije:
 |  |
Članstva:
 |  |
Alumnista EFSA, osnivač i direktor Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, govori o uticaju ekonomskog obrazovanja na profesionalni razvoj, izazovima realizacije dugoročnih projekata, značaju Alumni zajednice i mogućnostima povezivanja akademske i poslovne zajednice.
Vaša profesionalna karijera je zaista impresivna. Možete li nam reći ko je dr. Semir Osmanagić?Prije svega, čovjek koji nikada nije prestao postavljati pitanja.
Rođen sam 1960. godine u Zenici, a odrastao i školovao se u Sarajevu. Osnovnu školu i Drugu gimnaziju završio sam kao učenik generacije. Diplomirao sam na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu s najvišom ocjenom, završio studij politologije, studirao sociologiju, magistrirao međunarodnu ekonomiju, a doktorirao na temi civilizacije Maja iz oblasti sociologije historije.
Po obrazovanju sam ekonomista, po profesionalnom iskustvu poduzetnik, istraživač, autor i organizator velikih projekata, a po životnom opredjeljenju slobodan mislilac. Veći dio života proveo sam između dva svijeta: poslovnog, u kojem se uspjeh mjeri rezultatima, i istraživačkog, u kojem se napredak mjeri novim saznanjima.
Tokom dugogodišnjeg boravka u Sjedinjenim Američkim Državama razvijao sam poslovne aktivnosti i sticao međunarodno iskustvo. Istovremeno sam putovao svijetom i istraživao drevne civilizacije. Autor sam 23 knjige objavljivane na 17 jezika i više od 50 naučnih i stručnih radova.
Moj najvažniji životni projekt počeo je 2005. godine u Visokom. Danas sam osnivač i direktor Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“. Naš rad obuhvata arheološka istraživanja, podzemni kompleks tunela Ravne, muzejske sadržaje i Arheološko-turističko-sportski park „Ravne 2“.
Ako bih sebe opisao jednom rečenicom: vjerujem da se granice mogućeg pomjeraju znanjem, radom, hrabrošću i upornošću.
Mnogo više nego što bi se moglo pomisliti! Kakve veze imaju finansije, menadžment i računovodstvo s piramidama, arheologijom i tunelima? Ogromne.
Ekonomski fakultet naučio me analitičkom razmišljanju, odgovornom upravljanju resursima, finansijskoj disciplini, organizaciji i donošenju odluka. Kasnije sam kroz međunarodno poslovno iskustvo naučio pregovarati, procjenjivati rizike i okupljati timove.
Tokom profesionalnog života razvio sam jednostavnu formulu realizacije velikih projekata: VIZIJA – STRATEGIJA – OPERATIVNO PROVOĐENJE.
Vizija znači vidjeti ono što još ne postoji. Strategija znači odrediti put, resurse, saradnike i način prevladavanja prepreka. Operativno provođenje je najzahtjevnije: svakodnevni rad, budžeti, odluke, koordinacija, rješavanje problema i mjerenje rezultata. Upravo na toj trećoj stepenici mnoge sjajne ideje ostanu samo ideje.
U Visokom je vizija bila istražiti potencijalni piramidalni kompleks i razviti međunarodno prepoznatljivu istraživačku i turističku destinaciju. Strategija je obuhvatila osnivanje Fondacije, okupljanje stručnjaka, istraživanja, infrastrukturu, promociju i održiv model finansiranja. Operativno provođenje traje više od dvadeset godina: od terenskih radova i tunela do parka, muzeja, konferencija i naučnih publikacija.
Zato s ponosom kažem da sam ekonomista koji istražuje prošlost, a istovremeno vrlo konkretno radi na stvaranju budućnosti. Velike ideje postaju stvarnost tek kada dobiju organizacijsku strukturu, finansijsku osnovu i ljude koji ih mogu provesti.
Najveći izazov bio je ostati vjeran viziji kada je mnogi nisu dijelili. Kada sam 2005. godine predstavio hipotezu o piramidalnim građevinama u Visokom, suočili smo se sa skepticizmom, osporavanjima i oštrim kritikama. Dio akademske zajednice i danas odbacuje našu interpretaciju. Za mene je zato važno da nastavimo dokumentirati, mjeriti i izlagati rezultate provjeri.
Od početka sam insistirao da istraživanje ne zavisi od uvjerenja jednog čovjeka. Primjenjujemo petostepeni okvir: HIPOTEZA – ORGANIZACIJA KOJA ISTRAŽUJE (FONDACIJA) – NEZAVISNA PROVJERA VANJSKIH INSTITUCIJA I POJEDINACA – MEĐUNARODNE NAUČNE KONFERENCIJE – OBJAVLJIVANJE RECENZIRANIH RADOVA U MEĐUNARODNIM NAUČNIM ČASOPISIMA.
Prvo formuliramo hipotezu koja se može ispitivati. Drugo, Fondacija osigurava organizacijski kontinuitet istraživanja. Treće, angažiramo vanjske stručnjake, laboratorije i institucije za mjerenja i provjere. Četvrto, rezultate iznosimo na međunarodne konferencije, gdje se razmatraju različita tumačenja. Peto, objavljujemo radove koji prolaze recenzentski postupak i postaju dostupni daljnjoj kritičkoj analizi. Nezavisna potvrda pojedinog mjerenja, naravno, nije automatski i potvrda cjelokupne hipoteze.
Drugi izazov bilo je finansiranje dugoročnog projekta bez velikog institucionalnog budžeta. Treći je bio okupiti tim koji razumije svrhu zajedničkog rada. Odgovor smo pronašli u organizaciji, vlastitim ulaganjima, donacijama, volonterizmu i turističkim aktivnostima.
Danas iza nas stoje kilometri uređenih podzemnih prolaza, park, muzejski sadržaji, međunarodni volonterski programi i publikacije. Nisu svi naučni odgovori konačni; nauka i jeste proces provjeravanja, ispravljanja i produbljivanja saznanja. Prepreke nisu znak da treba odustati. One pokazuju koliko ozbiljno vjerujete u ono što radite.
Moja motivacija nikada nije bila samo izgraditi nešto veliko. Želio sam izgraditi nešto što ima smisla.
Na prostoru današnjeg parka „Ravne 2“ nekada smo zatekli zapušten i močvaran teren. Danas je to zelena oaza sa šetnicama, umjetničkim instalacijama, sportskim i rekreativnim sadržajima te prostorima za edukaciju, kulturu i odmor. Ulaz u park je besplatan. Time pokazujemo da se društvena korist ne mora podrediti isključivo profitu.
Muzej predstavlja nalaze i rezultate istraživanja, tuneli Ravne otvaraju pitanja o prošlosti područja, a park povezuje prirodu, umjetnost, turizam, rekreaciju i susrete ljudi. Sve je to rezultat vizije, strategije i dugotrajnog operativnog rada.
Inspiraciju pronalazim u znatiželji, ljudima i Bosni i Hercegovini. Svako novo saznanje otvara novo pitanje. Svaki posjetilac koji odlazi s osmijehom, svaka porodica u parku i svaki volonter koji doputuje izdaleka daju našem radu dodatni smisao. Želim da naša zemlja bude prepoznatljiva po kreativnosti, znanju, gostoprimstvu i uspješnim projektima, a ne samo po problemima.
Posebno mi je bilo zadovoljstvo jučer ugostiti alumnije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Tokom petosatnog obilaska Muzeja, tunela Ravne i parka „Ravne 2“ razgovarali smo i o istraživanjima i o poduzetništvu, upravljanju projektima i ekonomskim efektima. Njihova pitanja i oduševljenje bili su mi najbolja potvrda koliko je važno povezati akademsko znanje s praksom.
Najljepši osjećaj nije kada vam neko kaže da imate veliku ideju, nego kada ta ideja postane mjesto koje ljudi mogu posjetiti, doživjeti i ponijeti u uspomenama.
Alumni asocijacije nisu samo mreže bivših studenata. One su most između generacija, znanja, iskustva, ideja, poslovnih prilika i novih partnerstava.
U Sjedinjenim Američkim Državama upoznao sam koliko profesionalno umrežavanje može biti značajno. Studentska poznanstva prerastaju u mentorstva, poslovne saradnje, istraživačke projekte i investicije. Za Ekonomski fakultet u Sarajevu to je posebno važno jer njegovi diplomanti djeluju u kompanijama, bankama, institucijama, međunarodnim organizacijama i akademskoj zajednici širom svijeta. Zamislite kakva se energija može stvoriti kada se to iskustvo organizirano poveže!
Naš jučerašnji susret odličan je primjer. Nismo se okupili samo radi uspomena, već smo razgovarali o inovacijama, turizmu, društvenoj odgovornosti i saradnji. Posebno me raduje entuzijazam profesorice emeritus Rabije Somun Kapetanović i njenih kolega.
Volio bih da Alumni asocijacija EFSA postane jedna od najdinamičnijih profesionalnih mreža u Bosni i Hercegovini. Diploma označava završetak jednog obrazovnog ciklusa, ali pripadnost akademskoj zajednici može trajati cijeli život.
Prije svega: manje formalnosti, a više zajedničkih projekata. Univerzitet ne smije biti izolirano ostrvo znanja, a privreda prostor u kojem se teorija smatra nepotrebnom.
Predložio bih program mentorstva u kojem iskusni alumni prate studente završnih godina. Zatim terensku nastavu i studije slučaja, da studenti analiziraju stvarne poslovne modele, njihove rizike, finansiranje i rezultate. Naš projekt u Visokom mogao bi biti zanimljiv primjer destinacijskog marketinga, održivog turizma, upravljanja neprofitnom organizacijom i društvenog poduzetništva.
Posebno bih volio zajednički istraživački projekt o ekonomskim efektima bosanskih piramida na Visoko i regiju: turistička potrošnja, smještaj, ugostiteljstvo, zaposlenost, investicije i međunarodna prepoznatljivost. Potrebna je nezavisna studija s jasnom metodologijom, a ne unaprijed zadanim zaključcima.
Predlažem i snažnije uključivanje alumnija iz inostranstva, kao i godišnji program studentskih poduzetničkih ideja uz mentorsku podršku.
Spreman sam podržati konkretnu saradnju Fondacije, Ekonomskog fakulteta i Alumni asocijacije. Najbolja saradnja univerziteta i privrede nastaje kada obje strane prestanu pitati šta mogu dobiti, a počnu razmišljati šta mogu zajedno stvoriti.
Dragi studenti, nemojte dozvoliti da vam drugi određuju granice vaših snova.
Studirajte ozbiljno. Učite ekonomiju, finansije, menadžment, marketing, statistiku i nove tehnologije. Govorite strane jezike, putujte, upoznajte druge kulture i čitajte i ono što nije obavezna literatura. Ali, prije svega, naučite misliti svojom glavom.
Ako vam mogu ostaviti jednu praktičnu formulu, to je: VIZIJA – STRATEGIJA – OPERATIVNO PROVOĐENJE. Nemojte biti samo ljudi s dobrim idejama. Naučite ih pretvarati u projekte. Nemojte biti samo planeri. Budite i realizatori.
U istraživanju i inovacijama razlikujte pretpostavku od dokaza, mišljenje od činjenice i uvjerenje od provjerenog rezultata. Budite hrabri da predložite novo, obrazovani da to argumentujete i uporni da to provedete.
Nemojte čekati idealne uslove. Oni gotovo nikada ne dolaze. Ne mjerite uspjeh samo visinom plate, automobilom ili bankovnim računom, nego i vrijednošću koju ste stvorili za druge. Svijet je otvoren i treba ga upoznati, ali gdje god živjeli, nemojte zaboraviti koliko možete doprinijeti Bosni i Hercegovini.
Budite uporni, ali ne tvrdoglavi. Hrabri, ali ne nepromišljeni. Ambiciozni, ali ne sebični. I uspješni, ali prije svega ostanite ljudi.
Ne čekajte budućnost. Stvarajte je. A kada vam neko kaže da je nešto nemoguće, nasmiješite se, napravite dobar plan, okupite prave ljude i počnite raditi. Možda ćete ga jednog dana pozvati da vidi rezultate. Baš kao što smo mi jučer ugostili naše drage alumnije u Visokom.
Kada se osvrnem na 2005. godinu, posebno me raduje što smo od istraživačke inicijative razvili prepoznatljiv turistički i društveni projekt.
Prvi rezultat je međunarodna prepoznatljivost Visokog. Drugi je poticaj lokalnoj ekonomiji: dolazak posjetilaca stvara potražnju za smještajem, ugostiteljstvom, prijevozom, vodičima, trgovinom i drugim uslugama. Treći su ulaganja u infrastrukturu, pristupne staze, uređenje prostora, muzejske i parkovske sadržaje. Četvrti je međunarodni volonterizam, a peti društvena odgovornost – posebno park „Ravne 2“, otvoren za sve bez naplate ulaza.
Kao ekonomista, međutim, znam da ekonomske efekte treba mjeriti, a ne samo opisivati. Zato bih volio da Ekonomski fakultet u Sarajevu u saradnji s našom Fondacijom provede nezavisnu studiju direktnih, indirektnih i induciranih efekata: kolika je turistička potrošnja povezana s projektom, koliko vrijednosti ostaje u lokalnoj zajednici i koje su razvojne mogućnosti u narednoj deceniji.
To bi bio izvrstan spoj akademske metodologije i praktičnog iskustva. Jer uspjeh projekta ne mjeri se samo onim što je izgrađeno, već i onim što je pokrenuto u životima drugih ljudi.
Biografija i bibliografija
Alumni asocijacija
| |
| |