Intervju - Jasmina Hurić

Od studentskih klupa do vrha fiskalne politike – inspirativni put Jasmine Hurić, EFSA alumnistice

• Vaš karijerni put je zaista impresivan. Obavljali ste različite funkcije, od administrativnih funkcija, preko funkcije finansijskog analitičara, docenta na fakultetu, do rukovodioca Sektora za planiranje, analizu i izvještavanje u Poreznoj upravi FBiH. Šta smatrate najznačajnijim trenutkom u svojoj profesionalnoj karijeri, ili možda nekim “game changer-om”?

Nakon završetka dodiplomskog studija imala sam priliku da jedan period života studiram i radim u Italiji. To iskustvo je proširilo moje vidike i u velikoj mjeri usmjerilo dalji profesionalni razvoj. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, nekoliko godina sam provela u privatnom sektoru. Od toga bih posebno izdvojila svoje početke u Tvornici cementa Kakanj d.d. (danas Heidelberg Materials Cement BH). Iako nisam dugo ostala u ovoj kompaniji sve što sam naučila u jednom tako velikom i uspješnom sistemu bilo je izuzetno dragocjeno, jer mi je poslužilo kao čvrsta osnova za prevazilaženje svih narednih izazova. Nedugo nakon toga zaposlila sam se u Poreznoj upravi Federacije BiH, gdje radim više od 15 godina. U ovoj instituciji sam prošla gotovo sve organizacijske nivoe, a deset godina sam na rukovodećoj poziciji pomoćnika direktora – rukovodioca Sektora za planiranje, analizu, izvještavanje i fiskalizaciju. Radeći u Poreznoj upravi Federacije BiH kao jednoj od najvažnijih fiskalnih institucija u zemlji, osjećam i obavezu i zadovoljstvo da znanjem koje posjedujem doprinosim stabilnosti i napretku države. U dosadašnjoj karijeri ne bih mogla izdvojiti neki poseban trenutak ili “game changer”, jer je sav moj profesionalni uspjeh oblikovan kroz niz različitih iskustava i izazova. Ipak, željela bih naglasiti da sam do sada imala čast da više puta predstavljam Poreznu upravu Federacije BiH na međunarodnom nivou, sarađujući sa raznim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske komisije, Svjetske banke, kao i mnogim poreznim administracijama regiona i šire. Takve prilike su mi omogućile da dodatno razvijem svoje profesionalne kompetencije.

• Da li ste oduvijek imali preciznu ideju o tome čime želite da se bavite ili ste se voljeli prepustiti okolnostima i na neki način eksperimentisati?

Čitav moj život i obrazovanje vezani su za ekonomiju. Protekli rat koji nas je zadesio odveo me je u različite dijelove Bosne i Hercegovine, pa sam tako Srednju ekonomsku školu završila u Gračanici. Još tokom srednjoškolskih dana sam znala da je ekonomija moja budućnost. Kada smo mladi, često nemamo jasno definisan put, ali ja sam uvijek bila otvorena za različite prilike i spremna da učim iz svake situacije. Vjerujem da me upravo ta otvorenost, zajedno s upornošću, već tada usmjerila do otkrivanja oblasti u kojima mogu najviše doprinijeti. Posebno sam ponosna, što sam uprkos teškim iskustvima kroz koja sam prošla u ratu, uključujući i golgotu Srebrenice, uspjela nastaviti školovanje i steći kvalitetno obrazovanje. Moj primarni posao je rad u državnoj administraciji, ali ja sam već dugi niz godina konstantno u nauci, pišem i istražujem. Do sada sam napisala preko 90 naučnih i stručnih radova, a uskoro će iz štampe izaći i moja knjiga pod naslovom “Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine”. Ona je rezultat svih mojih dosadašnjih istraživanja i tematski je direktno vezana za oblast iz koje sam doktorirala.  Recenziju knjige su radili profesori od kojih sam najviše naučila, a koji su me svojim znanjem i podrškom pratili kroz čitav moj obrazovni put.

• Možete li nam ukratko opisati kako izgleda jedan Vaš uobičajeni radni dan?

Svaki moj radni dan temelji se na posvećenosti i organizovanosti. Trudim se da u svom radu primjenjujem analitički pristup i strateško promišljanje, te da gradim kvalitetnu saradnju sa kolegama i saradnicima. Uvijek sam svjesna velike odgovornosti koju imam radeći u instituciji od strateškog značaja u oblasti fiskalne politike naše zemlje. Ujedno, svaku priliku koristim da istaknem pozitivne rezultate rada koje Porezna uprava Federacije BiH u kontinuitetu ostvaruje u zadnjih nekoliko godina, naročito u segmentu naplaćenih javnih prihoda. Praktična znanja koja sam tokom godina sticala u poreznom organu nastojala sam povezati sa teorijskim okvirom, pa sam do sada napisala preko 30 radova iz oblasti fiskalne politike i poreznog sistema. Pisala sam, između ostalog o kompleksnom poreznom sistemu Bosne i Hercegovine, poreznim sistemima Evropske unije, javnim prihodima i njihovim refleksijama na ekonomski razvoj, poreznim poticajima, uticaju poreznih administracija na rad privrede, imovinskim porezima, konkurentnosti poreznog sistema, poreznim reformama i mnogim drugim temama iz ove oblasti.

• Kada se osvrnete na svoje studije na Univerzitetu u Sarajevu – Ekonomskom fakultetu, koji je trenutak ili iskustvo ostavilo najveći trag na Vas?

Ekonomski fakultet u Sarajevu dao mi je znanja koja su osnažila moju ljubav prema ekonomskoj nauci. Najveći trag na mom akademskom putu ostavili su profesori i silna inspirativna predavanja na kojima sam prisustvovala tokom studija na ovom fakultetu. Njihova posvećenost studentima bila je ključna u izgradnji mog profesionalnog i akademskog identiteta. Zahvalna sam svim mojim učiteljima, nastavnicima i profesorima koji su doprinijeli mom obrazovanju. Ipak, posebno bih izdvojila neke od njih, a u prvom redu prof. dr. Azru Hadžiahmetović, mentoricu na izradi mog magistarskog i doktorskog rada, zatim prof. dr. Seada Kresu, prof. dr. Rabiju Somun-Kapetanović, prof. dr. Adnana Efendića i prof. dr Fikreta Čauševića. Svako predavanje na kojem sam imala priliku slušati naše izvanredne profesore za mene je bila dragocjena privilegija. Sretna sam što sam se obrazovala učeći od najboljih ekonomskih umova na ovim prostorima, čija predavanja nisu samo izvor ogromnog znanja – ona imaju moć da probude intelektualni zanos i strast prema nauci u svakome ko je otvoren za učenje. To iskustvo smatram trajno vrijednim i jednim od ključnih momenata svog akademskog razvoja.

• Šta je bila Vaša najveća motivacija da nakon mastera nastavite i doktorski studij, i to baš na temi fiskalne održivosti i vanjskog duga?

Kroz izradu doktorske disertacije željela sam da se dublje posvetim temama koje su od suštinskog značaja za razvoj svake zemlje. Pitanja javne zaduženosti i fiskalne održivosti odavno su prevazišla okvire fiskalne politike i prerastaju u najvažnija strateška pitanja države, koja direktno utiču na makroekonomsku stabilnost. Istovremeno, ona danas postaju pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. U Bosni i Hercegovini, zbog složene fiskalne strukture, ova tema još više dobija na važnosti. Željela sam da kroz ovo istraživanje dam jasniju ocjenu aktuelnih izazova i perspektiva koje naša zemlja ima u oblasti zaduženosti i fiskalne održivosti.

• Kako je Vaše bogato akademsko iskustvo oblikovalo Vaš rad u javnom sektoru?

Akademsko iskustvo me naučilo da kritički razmišljam, da analiziram širu sliku i sagledavam dugoročne posljedice svake odluke. To mi je od velike pomoći na poziciji na kojoj se trenutno nalazim, jer sve odluke koje se donose u poreznim administracijama imaju dalekosežne efekte na čitavo društvo. Također, akademsko znanje mi je omogućilo da bolje razumijem različite međunarodne prakse u javnoj upravi i povežem ih s lokalnim kontekstom, te da to znanje koristim za unaprijeđenje rada svoje institucije.

• Šta smatrate svojom najvećom inspiracijom, a šta najsnažnijim motivatorom?

Moja najveća inspiracija je moja porodica i ljudi koji me okružuju, prije svega oni koji vole nauku kao i ja, a najsnažniji motivator je vjera da se znanjem, istrajnošću i radom mogu postići pozitivne promjene koje dugoročno traju.

• Kako vidite ulogu alumni zajednice Univerziteta u Sarajevu - Ekonomskog fakulteta u osnaživanju veze između Ekonomskog fakulteta i njegovih bivših studenata?

Potencijal alumni zajednice je ogroman. Ona povezuje generacije i stvara most između studenata i iskusnih stručnjaka. Vjerujem da upravo kroz alumni zajednicu možemo dodatno osnažiti naš fakultet i otvoriti nove perspektive svim studentima, kako bivšim tako i onim koji su trenutno studenti Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Pored toga, ovakav vid saradnje daje značajan doprinos široj društvenoj zajednici (privredi, institucijama i čitavom okruženju).

• Za kraj, koja je Vaša poruka studentima Univerziteta u Sarajevu – Ekonomskog fakulteta, budućim mladim ekonomistima?

Ekonomska nauka ima izuzetan značaj u društvu, jer nam pomaže da izgradimo i razumijemo procese koji oblikuju naš svakodnevni život. Ona nije samo statistika, brojevi i modeli. Ekonomska nauka je nauka o životu, vrijednostima i napretku. Danas ekonomija stavlja težište na ponašanja, očekivanja i odnose među ljudima i institucijama, ukazujući da je znanje najmoćniji alat za razvoj društva. Moja poruka studentima je da budu istrajni i da vjeruju u svoje znanje, jer je ono za svakog pojedinca najveće bogatstvo i dar koji Bog daje. Obrazovanje koje steknemo na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu ima veliku vrijednost i kvalitet, i predstavlja snažnu osnovu za suočavanje sa svim izazovima koje donosi budućnost. Kao budući ekonomisti imate jedinstvenu priliku i odgovornost da svojim znanjem koje steknete na ovom fakultetu doprinesete općem dobru u kreiranju neophodnih pozitivnih promjena u društvu.